INTERVJU: BOŽIDAR NIKOLIĆ, PREDSJEDNIK DANU

Potraga za duhovnom samorefleksijom

Treba rušiti tvrđave mnogih predrasuda, samohvalisanja, kvazistorije, nacionalne inferiornosti, kolonijalne svijesti, primitivizma, antipatriotizma

Aktuelni predsjednik Dukljanske akademije nauka i umjetnosti profesor emeritus Božidar Nikolić, najavljujući obilježavanje desetogodišnjice djelovanja DANU, naglašava da njeni akademici spadaju u korpus najkreativnijih, a većim dijelom i najaktivnijih stvaralaca u Crnoj Gori.

*Koji problemi usporavaju ili onemogućuju ostvarivanje započetih ili odloženih projekata DANU?

- Najprije – finansijski. Kao što je poznato, posljednjih pet godina nijesmo dobili nikakve državne dotacije za redovnu djelatnost, za stručne i administrativne saradnike, pa ni za bilo kakve akademijske dodatke za članstvo. Sve što se radi i ostvaruje u ovoj ustanovi zasnovano je uglavnom na dobrovoljnom radu najaktivnijih članova Predsjedništva DANU i još nekih njenih članova. Razumije se, svaki naš akademik radi i na vlastitim, individualnim projektima, i u tom pogledu stojimo bolje od bilo koje slične institucije u Crnoj Gori i okruženju.

* U posljednje vrijeme uspostavljate konkretne oblike saradnje sa sličnim institucijama u okolnim zemljama. Pomaže li te akcije država?

-Uvjereni smo – pomagaće. Jer naše lične i institucionalne veze su mnogostrane i veoma korisne za afirmaciju stvaralačkih vrijednosti Crne Gore. I ne samo tih vrijednosti. Mi umnožavamo i bogatimo veze između Crne Gore i njenih građana sa bliskim i prijateljskim narodima. A to sve doprinosi i razvoju duhovnosti i svih kulturnih disciplina.

*Smatrate li da je “patriotski segment” djelovanja DANU danas izgubio od prvobitnog značaja, s obzirom da su ostvareni neki od ciljeva koji su vas podsticali u nedavnoj prošlosti?

- Ne, nikako! Sve to ni danas nije manje aktuelno: i zbog unutrašnjih i zbog spoljašnjih pritisaka. Istina, danas iza onih ideala koji su nas podsticali da djelujemo i istrajemo – stoji država, a to nije malo, iako nije i dovoljno. Mi i dalje smatramo da i crnogorska Crna Gora zaslužuje bolju intelektualnu, moralnu, ekonomsku i građansko-pravnu sudbinu, ali i svako drugo domovinsko ohrabrenje - koje nije u pravoj mjeri dobila od sličnih ustanova formiranih zakonom. DANU je, dakle, nastala po uzoru na slične akademije u svijetu i kod Južnih Slovena - u vrijeme krajnjih iskušenja kroz koja prolazila Crna Gora. Nije slučajno izabran datum za njeno javno konstituisanje: 14. jul 1999. godine. Dakle, dan pada Bastilje! Zvanično smo počeli s radom - na 210-u godišnjicu tog epohalnog francusko-svjetskog slobodarskog događaja. Uvjereni da i u Crnoj Gori treba rušiti bastilje mnogih predrasuda, samohvalisanja, kvazistorije, nacionalne inferiornosti, kolonijalne svijesti, primitivizma, antipatriotizma. U interesu novih generacija koje će, nadamo se, rasti u punoj slobodi, bez strahova od rata, nemaštine i nasilnih asimilacionih procesa.

* Mediji su potonjih godina, pa i u posljednje vrijeme, javljali o domaćim i inostranim priznanjima akademicima DANU.

Ta priznanja, svjedno kome od nas pripadala, smatramo priznanjem našoj Akademiji. A tih priznanja je bilo zaista u finom broju. Prošlih godina naši su akademici dobili značajna priznanja: književnici Jevrem Brković i Mirko Kovač – u Albaniji, na Kosovu, u Hrvatskoj, BiH i Crnoj Gori; akademik Sreten Perović – više priznanja u Makedoniji (izabran je i za člana Makedonske akademije nauka i umjetnosti), naši likovni umjetnici Todorović, Pejović, Stanić – dobili su visoka nacionalna priznanja, kao i akademici iz Odjeljenja društvenih nauka ....

POBJEDA: I Vi ste dobili priznanje u Italiji, a nedavno i na Cetinju...

NIKOLIĆ: Jeste, u Italiji su mi učinili veliku čast – izborom za počasnog člana ... A nedavno smo akademik Sreten Perović i ja dobili Orden Svetoga Krsta, kojim nas je odlikovao g. Simeon iz Beča – arhiepiskop kotorsko-primorski i ministar inostranih poslova Crnogorske pravoslavne crkve. To priznanje smo dobili za doprinos ostvarivanju ljudskih i građanskih prava u Crnoj Gori i za afirmaciju Crnogorske crkve u zemlji i inostranstvu. I tu čast smo primili s blagodarnošću.

*Uvažavajući činjenicu da djeluje u veoma otežanim uslovima, DANU ima impresivnu izdavačku djelatnost. Pored toga, znatan dio akademika objavio je u drugim izdavačkim kućama ili fondacijama zavidan broj vlastitih djela...

- Skrenuću pažnju na prvo kolo "Izabranih djela" akademika Sretena Perovića u izdanju fondacije "Prijateljstvo". Tu su tri toma poezije sa vrlo interesantnom kulturološkom dokumentacijom.

*Koji su neposredni zadaci Dukljanske akademije?

- Priprema Godišnje skupštine, raspisvanje konkursa za nove članove u radnom sastavu, izbor inostranih članova, odavanje Statutom predviđenih priznanja zaslužnim akademicima DANU, nastavak rada na kapitalnim projektima, prije svega na izradi Crnogorske enciklopedije, priprema memorijalne izložbe našeg akademika Svetlane Kane Radević, realizacija ugovora sa drugim akademijama i institutima, itd. Naravno, bez pune podrške Ministarstva kulture i Ministarstva prosvjete i nauke, a u doglednoj budućnosti – i podrške iz Budžeta – teško je sve to ostvariti.

DANU i CANU

Posljednje pola decenije DANU egzistira u krajnje nepovoljnim uslovima. Iz tih razloga odlažu se važni naučno-istraživački, leksikografski, pa i izdavački projekti. Ponavljamo, za razliku od akademika CANU , akademici DANU već pet godina ne dobijaju nikakav akademijski dodatak. Iako je Dukljanska akademija nauka i umjetnosti po svemu specifična, vjerujemo da je Crnoj Gori u interesu da dvije postojeće akademije nauka i umjetnosti što prije ujedini i time omogući maksimalno angažovanje najkreativnijeg dijela crnogorskih intelektualaca.

Izdavačka djelatnost DANU

Odabrane stranice

Ovogodišnja izdavačka djelatnost DANU biće predstavljena u Zelenom salonu hotela “Crna Gora”, u 12 sati. Učestvuju: dr Đorđe Borozan, Borislav Jovanović, akademik Sreten Perović, akademik Momir Marković, akademik Božidar Šekularac, mr Čedomir Drašković, akademik Radovan Radonjić, Marijan Maši Miljić. Produkciju DANU za 2009. godinu čine: “Guvernadursko–mitropolitska kontraverza u istoriografiji Crne Gore” akademika Radovana Radonjića; “Spornik”, poezija Radovana Zogovića u izboru Borislava Jovanovića; “Ukradeni plamen”, antologija savremene albanske poezije prof. Baškima Kučukua iz Tirane, u prijevodu Ćazima Muje i poetsko-jezičkoj redakciji akademika Sretena Perovića; “Odisej s Lastve”, nova knjiga poezija akademika Vojislava Vulanovića; ”O upravljanju carstvom”, čuveno djelo Konstantina Porfirogenita, prvi put kompletno prevedeno na crnogorski jezik, koje je priredio Vojislav D. Nikčević; “Bio-bibliografija Radoslava Rotkovića” Ljiljane Lipovine; “Ljudska strana menadžmenta” mr Dragoljuba Šarovića; te “Smrt Smail-age Čengića” , reprint prvog izdanja čuvenog spjeva Ivana Mažuranića, priredio Mašo Miljić, objavljen u povodu međunarodnog skupa “Dani Ivana Mažuranića” na Cetinju.