NAŠ GOST: NAČELNIK GENERALŠTABA VOJSKE ALBANIJE BRIGADNI GENERAL MAKSIM MALAJ

Nema prepreka na putu Crne Gore u NATO

Tirana – Albanija je promoter miroljubive politike na Zapadnom Balkanu i otvorena je za saradnju sa svim zemljama regiona. Jedino na taj način cijeli region može krenuti naprijed i naći svoje mjesto u evropskim i evroatlantskim strukturama. Naš veliki prijatelj je Crna Gora sa kojom dijelimo iste vrijednosti i strateške ciljeve, kaže u intervjuu za “Pobjedu” načelnik Generalštaba Vojske Albanije, brigadni general Maksim Malaj.

Kako ocjenjujete odnose između Crne Gore i Albanije na polju bezbjednosti i odbrane? Na koji način se ova saradnja može unaprijediti ?

- Zadovoljstvo mi je da potvrdim da su odnosi između Crne Gore i Albanije veoma dobri u sektorima odbrane i bezbjednosti. Naše države su susjedi i imaju dosta zajedničkog. Kao prijateljske zemlje, sa miroljubivom politikom, imamo iste strateške ciljeve - integracije u evroatlantske i evropske bezbjednosne organizacije. Da bismo brže došli do ovih ciljeva moramo razmjenjivati iskustva i savjetovati jedni druge.

Pravi i jedini put, i za Albaniju i za Crnu Goru, jeste reforma oružanih snaga i svih struktura koje su povezane sa sektorom bezbjednosti i odbrane. U praksi, to znači izgraditi malu profesionalnu vojsku, kako bi što kvalitetnije služila svom narodu i doprinosila međunarodnim obavezama u Alijansi, Evropskoj uniji i Ujedinjenim nacijama, kao i koalicionim operacijama ovih organizacija. To je lako reći, ali je vraški teško dostići u praksi. Albanija je imala puno uspjeha, ali i brojnih izazova, od kojih se sa pojedinim još nijesmo izborili. Vojni odnosi između Albanije i Crne Gore, na planu bilateralne saradnje, prvenstveno su fokusirani na zajedničke interese integracija i aktivnosti na polju reforme sistema odbrane. Još ima prostora za unapređenje ove saradnje, kako bismo razmijenili iskustva i ekspertize, na polju integracionih procesa, lekcija iz partnerskih programa, MAP-a i PARP-a, zatim partnerskih ciljeva, sistema standardizacije, programa obuke i treninga, unapređivanja ljudskih resursa, razvoja profesionalnih oružanih snaga, personalnog menadžmenta i modernizacije. Osim veoma dobre institucionalne saradnje, lično imam veoma dobre odnose sa načelnikom Generalštaba Vojske Crne Gore admiralom Draganom Samardžićem. Mnogo puta smo razgovarali o izazovima reformskih procesa u sektoru odbrane i ovu praksu ćemo nastaviti. Koristim ovu priliku da mu zahvalim na interesovanju i podršci koju su nam pružili za vrijeme poplava u sjevernoj Albaniji.

Koji su najveći izazovi Crne Gore u narednim fazama integracije u NATO?

- Veoma je lako davati savjete, ali je vrlo teško raditi na terenu. Crna Gora će sama, na osnovu prioriteta, utvrditi koji su to najveći izazovi. Siguran sam da ministar Vučinić i admiral Samardžić veoma dobro razumiju sve sa čim se suočava crnogorski sistem odbrane. Naše iskustvo pokazuje da je najteže voditi reforme kada morate rješavati sto problema za kratko vrijeme. Predlažem da se napravi selekcija 10 top prioriteta koji će se rješavati u periodu od godine i tako ubuduće. S druge strane, veoma je teško izboriti se sa činjenicom da morate izvoditi reforme i u isto vrijeme mijenjati svijest ljudi. Naći taj balans je pravi izazov.

Svi znamo da su promjene većinom političke prirode. Ali, mijenjati svijest ljudi, edukovati ih i pripremiti za kolektivni sistem bezbjednosti, jeste centralni dio reformskih procesa kojem se mora posvetiti posebna pažnja. Ključno je da Alijansi pokažete spremnost da mijenjate sistem odbrane. Kada govorimo o ciljevima ovih integracija, bitno je da pronađete najbolji pristup kako da sprovodite reforme i primjenjujete ih, iako to veoma često nosi veliki politički rizik.

Kada bi Crna Gora, posmatrajući iskustvo Albanije, mogla očekivati poziv za članstvo u NATO?

-To je političko pitanje i možemo nagađati, ali nikada ne možemo biti sigurni. Članstvo u NATO-u je političko, ekonomsko, vojno, pravno, finansijsko i bezbjednosno pitanje. Mogu da navedem iskustvo Albanije, ali to ne može biti reper za Crnu Goru, jer Crna Gora brže napreduje u integracijama. Albanija je aplicirala za članstvo u NATO davne 1992. godine. Bila je jedna od prvih zemalja Jugoistočne Evrope koja je pozvana da se učlani. Bili smo partner sedam godina, do 1999, a aspirant još 10. Tokom cijelog procesa podrška javnosti ulasku u NATO je bila 90 odsto, uz saglasnost svih politički relevantnih subjekata. To nam je umnogome olakšalo reforme, jer je kompletno društvo učestvovalo u njima.

Siguran sam, ukoliko nastavite sprovođenje reformi na političkom, ekonomskom, finansijskom, vojnom i bezbjednosnom planu, postaćete članica Alijanse mnogo brže nego što je bio slučaj sa Albanijom. Jedno je sigurno. Članice NATO-a će napredak Crne Gore, kao aspiranta za članstvo, procjenjivati na osnovu individualnog napretka, koji više nijedan subjekt na međunarodnoj sceni ne dovodi u pitanje. Sa sigurnošću mogu reći da će Albanija pružiti punu podršku ubrzanju integracija Crne Gore ka punopravnom članstvu u NATO. Ta podrška će biti vidljiva i tokom MAP-a.

Crna Gora je ušla u Akcioni plan za članstvo krajem prošle godine. Koliko će ciklusa provesti u MAP-u?

- Nije pitanje vremena koje ćete provesti tamo, već progresa koji ćete ostvariti. Albanija je dugo bila u MAP-u, cijelih deset godina. To neće biti slučaj sa Crnom Gorom. Moj savjet bi bio da koristite lekcije 10 NATO zemalja sa samita u Vašingtonu 1999. godine i tamo ćete naći sve odgovore. Albanija je spremna da vam u tome pomogne.

Koje promjene je Vojska Albanije pretrpjela tokom MAP-a?

- Osim pet MAP oblasti, najveće promjene su odrađene u sektoru odbrane i u oružanim snagama. Vojska koja funkcioniše na nacionalnom nivou morala je biti transformisana u snage koje će biti dio kolektivnog sistema bezbjednosti. To su bile nevjerovatne redukcije, od stotinu hiljada vojnika prije 1990. godine, do 31.000 -2001, da bismo prošle godine došli na 14.000 profesionalnih vojnika.

Tokom ovog perioda morali smo da eliminišemo sve zaostavštine hladnog rata, kao što je teška artiljerija, tenkovi, neupotrebljivi avioni i brodovi i da se skoncentrišemo na lakše naoružanje, kako bismo se pripremili za doprinos kolektivnom sistemu bezbjednosti. Najbolji dokaz naše transformacije je to da je vojska u nedavnim poplavama bila najznačajniji kontributor i spasilac stanovništva.

Još jedna velika reforma je sprovedena kroz transformaciju albanske vojske u čisto profesionalnu, tokom ove godine.

Kako je tekla priprema pripadnika Vojske Albanije za mirovne misije?

- Imali smo posebne reforme ze učešće naših pripadnika u mirovnim operacijama. U Avganistanu smo prisutni od 2002. godine. Dostigli smo broj od 350 pripadnika u 2008, odnosno 450 u prošloj godini. Do sada, na svu sreću, nijesmo imali žrtava. Većina naših vojnika smještena je u Kabulu i na sjeveru Avganistana. Sada smo posvećeni ispunjavanju 49 ciljeva vojnih NATO operacija.

Pošto ste upoznati sa reformskim procesima u Vojsci Crne Gore, smatrate li da je spremna za obaveze iz MAP-a?

- Na osnovu informacija koje imam, Vojska Crne Gore ulaže velike napore da bi dostigla standarde NATO-a. Naše dvije zemlje imaju, takođe, veoma dobru saradnju u inicijativi A5 - Američko-jadranskoj povelji i spremni smo da podijelimo iskustva sa Crnom Gorom. Smatram da je VCG spremna za MAP.

Budućnost je u saradnji

Kako danas, poslije svih potresa, vidite Zapadni Balkan i saradnju među državama, posebno vojnu saradnju između Albanije i Srbije, imajući u vidu transformaciju kroz koje prolaze srpske oružane snage? - Vojni odnosi između Srbije i Albanije će se unapređivati. Albanija je otvorena za saradnju sa svim zemljama regiona, posebno sa Srbijom. Želimo da širimo mir, stabilnost i prosperitet u ovom području. Naši odnosi su dobri, bio sam nedavno u Beogradu, načelnik Generalštaba Vojske Srbije bio je u Tirani i to dokazuje da napredujemo.

Ovaj region se drastično promijenio u posljednjih 20 godina. Vrijeme je da svi krenemo naprijed i prijateljski sarađujemo. Tako vidim naše odnose i sada, i u budućnosti. Želim da to bude scenario za sve zemlje u regionu, uključujući i Srbiju i Kosovo.

Bez pritisaka na građane

Podrška javnog mnjenja ulasku Crne Gore u NATO je oko 40 procenata. Da li ovo može biti problem u daljim integracijama i kako biste crnogorskim građanima objasnili značaj NATO-a?

- To je pitanje za crnogorske političke elite. Albanija nije imala tu vrstu problema. Usudio bih se da kažem da se mora razgovarati sa građanima. Vlada Crne Gore mora doprijeti do svakog građanina. Najvažnije je da se ta kampanja gradi korak po korak i da se javnost ne pritiska ili forsira. Benifiti ulasaka u NATO su vidljivi svuda. Svijet potpuno drugačije doživljava Albaniju od kada je ušla u NATO. Naša teritorija je bezbjednija, atraktivnija za strana ulaganja, naši pripadnici doprinose kolektivnom miru i blisko sarađujemo sa svim članicama NATO-a. Albanija može biti najbolji primjer crnogorskim građanima.

Cijeli region protiv kriminala

Kakva je saradnja u borbi protiv organizovanog kriminala u regionu zapadnog Balkana?

- Saradnja sa Crnom Gorom u borbi protiv organizovanog kriminala je na visokom nivou. Zajedno sa bezbjednosnim snagama Hrvatske, Crne Gore i Albanije uspjeli smo da nedavno prekinemo lanac ilegalne trgovine. Sve češće smo svjedoci da samo regionalna saradnja u ovoj borbi daje rezultate.

Neće se graditi štit u Albaniji

Već dugo se priča o planovima Alijanse da gradi protivraketni štit na teritoriji Albanije. Da li tu ima istine?

-To se pominjalo prije nekoliko mjeseci. Mogu da potvrdim da sa Alijansom Albanija nikada nije razgovarala o tim planovima. Smatram da to nije u interesu NATO-a, niti to imaju u planu.