Ponedjeljak, 08. februar 2010. godine



  • Naslovna strana
  • Slika dana
Mail lista

Opšta mail lista
Marketing
Izdavačka djelatnost


  • Kursna lista
  • Meteo
USD USD 1.2725
JPY JPY 106.84
GBP GBP 0.8234
CHF CHF 1.302
AUD AUD 1.3739

Konvertor valuta
Ostale Valute
Trenutne temperature:


 

 

 

Društvo - Ponedjeljak, 08. februar 2010. godine

DRŽAVNI SEKRETAR U VLADI SLOVENIJE ZA „POBJEDU“

Genorio: Čeka vas veliki posao

Podgorica – U redovnim izvještajima Evropske komisije imamo prilike da pročitamo da je Crna Gora stabilna zemlja. Upravo to vašoj državi daje prednost nad ostalima u regionu. Ali, to ne znači da će vam biti lako. Naprotiv, čeka vas dosta posla jer ovo su procesi koji se ne završavaju preko noći, kazao je za „Pobjedu“ državni sekretar u Vladi Slovenije dr Rade Genorio.

Visoki slovenački zvaničnik podsjeća da je Sloveniji trebalo šest godina da uđe u NATO savez.

- I kod nas je na početku bilo slično kao i ovdje. Imali smo manje od 50 odsto građana koji su podržavali ulazak u NATO. Morali smo puno da radimo na terenu. Tako ćete i vi morati. Građanima Crne Gore treba objasniti da u EU i NATO ne ulazi Vlada, nego oni i da glavni posao mora da se odradi ovdje, ne u Briselu, bez obzira što ćete tokom tog procesa imati pomoć članica i jednog i drugog saveza, ističe Genorio.

Govoreći kroz prizmu iskustava svoje države, Genorio naglašava značaj javnih tribina poput one održane u Danilovgradu.

- Mi smo išli i u najzabačenija sela, ako je to bilo potrebno.

Otvorili smo i eurofon i imali 20.000 pitanja. U Vladinom birou za informisanje sjedjele su četiri osobe koje su na njih odgovarale. Za ono što nijesu znali, obraćali su se resornim ministarstvima. Na taj način smo gradili i kadrovske kapacitete.

Imali smo i eurobus, koji je obišao 400 krajeva u Sloveniji. Vlada je, uz pomoć Evrope, finansirala lokalne televizijske i radio stanice, kako bi građani imali sve potrebne informacije i o EU i o NATO-u i za rezultat imali visoku podršku građana i jednom i drugom procesu, kaže dr Genorio.

Ulazak u EU, kako naglašava, pretpostavlja da je država spremna da završi vlastitu tranziciju i strukturno se prilagodi.

- Kod nas su kompanije i menadžeri sami počeli da se mijenjaju i prilagođavaju standardima kakvi su ih čekali u EU, jer su shvatili da u Evropu nemaju kud ako ne budu konkurentni.

Tako je bilo i sa obrazovnim sistemom. Preko Tempus projekta naše visokoškiolske institucije su ušle u reformu već 1992. godine i znanja do kojih su dolazili kroz saradnju sa inostranim parterima prenosili su u svoju zemlju, ističe naš sagovornik.


V.Š.