Utorak, 09. mart 2010. godine



  • Naslovna strana
  • Slika dana
Mail lista

Opšta mail lista
Marketing
Izdavačka djelatnost


  • Kursna lista
  • Meteo
USD USD 1.2818
JPY JPY 107.81
GBP GBP 0.83275
CHF CHF 1.2953
AUD AUD 1.4099

Konvertor valuta
Ostale Valute
Trenutne temperature:


 

 

 

Hronika Podgorice - Utorak, 09. mart 2010. godine

Makroekonomski pokazatelji Sekretarijata za razvoj preduzetništva za 2009. godinu

Prosječna zarada u Podgorici 522 eura

- Prosječna zarada u 2009. godini u glavnom gradu iznosila je 727 eura sa porezima i doprinosima, ili 522 eura bez poreza i doprinosa - što je za 7,5 odsto, odnosno 13,4 odsto više nego u 2008. godini. Veća je od prosječne zarade u drugim gradovima u Crnoj Gori (62 eura od prosječne zarade u Tivtu, 117 eura od prosjeka u Baru, 38 eura više nego u Kotoru...) - navodi se u saopštenju Sekretarijata za razvoj preduzetništva.

Grad, koji je sedamdesetih godina dvadesetog vijeka imao oko 100 hiljada stanovnika, danas ima oko 170 hiljada, što znači da skoro svaki četvrti građanin Crne Gore živi u Podgorici. Sa površinom od 1. 441 kvadrata pripada tipu područja visoke koncentracije. Gustina naseljenosti od 117 stanovnika po kilometru kvadratnom, znatno je viša od prosjeka države (45).

- Najrasprostranjeniji tip poslovanja u glavnom gradu je društvo sa ograničenom odgovornošću - DOO (7. 555), što predstavlja 65,5 odsto od ukupnog broja registrovanih subjekata u Podgorici. Najzastupljenija djelatnost je trgovina, (oko 5. 000), saobraćaj (1. 483), komunalne usluge (1. 253) građevinarstvo (1. 205 ), te prerađivačka industrija (858). U glavnom gradu je u 2009. godini prosječno bilo zaposleno 64. 736 lica, što predstavlja povećanje od 6,1 odsto u odnosu na predhodnu godinu. U istom periodu, na evidenciji Zavoda za zapošljavanje nalazilo se prosječno 6. 123 lica što predstavlja 22,43 odsto ukupne nezaposlenosti Crne Gore - navode iz Sekretarijata.

Glavni grad će u 2010. godini nastaviti sa aktivnostima na poboljšanju uslova za razvoj preduzetništva, u najširem smislu, kako bi obezbjedio konkurentan ambijent za nova ulaganja i razvoj biznisa. Primjenjivaće se model privatno-javnog partnerstva, kao jedan od strateških razvojnih modela, a sve u cilju privlačenja stranog kapitala, ne samo kao svježeg novca, već i kao izvora posrednih benefita.

Registrovano 26 hotela sa 1. 200 ležaja

U turizmu glavnog grada uočava se podizanje kvaliteta usluga, prije svega u smještajnim i drugim ugostiteljskim objektima, koji zadovoljavaju najviše standarde propisane u ovoj oblasti.

U gradu je registrovano 26 hotela sa 1. 200 ležaja, 51 restoran od kojih je šest sa pet zvjezdica i 17 sa četiri, kao i preko 500 ugostiteljskih objekata različitog tipa – kafe barovi, picerije, noćni klubovi.... Sve je veća potreba i interes za otvaranje specijalizovanih ugostiteljskih objekata, prije svega restorana sa specijalizovanim kuhinjama – italijanskom, francuskom, kuhinjama dalekog istoka...


L.Š.