STEJT DEPARTMENT OBJAVIO GODIŠNjE IZVJEŠTAJE

Korupcija problem Balkana

Vlade širom svijeta tokom 2009. godine nastavile su da krše osnovna ljudska prava, a najranjivija grupa bile su manjine - navodi se u redovnom godišnjem izvještaju Stejt departmenta o stanju ljudskih prava.

Konstatuje se da se u 2009. bezbjednosna situacija u Avganistanu znatno pogoršala, kao i da se u Iraku, uprkos vidljivom poboljšanju bezbjednosne situacije, ljudska prava i dalje krše. U Pakistanu civilne vlasti su preduzele „neke pozitivne korake“. U odjeljku o restrikcijama u slobodi izražavanja, okupljanja i udruživanja, uključujući nevladine organizacije, Stejt department navodi situaciju u Kini, Sjevernoj Koreji, Kini i Iranu, dok se kaže da su vlasti Kube ugrožavale privatnost.

Ocijenjeno je i da se inače loša situacija u oblasti ljudskih prava u Iranu tokom 2009. godine pogoršala. U Rusiji, navodi se u izvještaju, Vladine akcije dovele su do ugrožavanja slobode izražavanja i nezavisnih medija koji su bili pod pritiskom da ne kritikuju Vladu.

Navodi se i da su u 2009. zabilježena ubistva i nasilje prema Romima u Italiji, Mađarskoj, Rumuniji, Slovačkoj i Češkoj, kao i da su oni i dalje najranjivija manjina u Evropi.

Crna Gora

Podgorica - Stejt department počinje redovni godišnji izvještaj o stanju ljudskih prava u Crnoj Gori tokom 2009. konstatacijom da su prošlogodišnji parlamentarni izbori održani „u skladu sa gotovo svim međunarodnim standardima, ali dalji demokratski razvoj iziskuju problemi poput korišćenja prostorija za Vladine i stranačke potrebe“. Navodi se da su zadovoljili standarde i neki lokalni izbori održani prošle godine. OEBS i Savjet Evrope, kao i na prethodnim izborima, konstatovali su u izvještajima da postoje optužbe za izbornu krađu, pritisak na glasače i kupovinu glasova, a te optužbe dolaze od opozicionih partija, nekih medija i pojedinaca.

U prvom odjeljku - o poštovanju integriteta ličnosti - spominje se slučaj Danijela Dedeića iz sela Gornje Polje kod Mojkovca koji je preminuo 14. juna, pet dana nakon što ga je udario jedan policajac koji nije bio na dužnosti.

Pominju se konkretni slučajevi procesuiranja ratnih zločina.

Tortura

U odjeljku o torturi i nehumanom postupanju navedeno je da je nevladina organizacija Inicijativa mladih za ljudska prava ocijenila da je smanjen broj slučajeva loših postupaka policije. Navodi se da Savjet za civilnu kontrolu policije može samo da dâ preporuke i konstatuje da je u nekim slučajevima izostala reakcija policije na te preporuke, kao i da policija, prema izvještajima, „često podiže kontraoptužbe protiv osoba koje prijave policijske zloupotrebe“. Navedeni su i incidenti u kojima je policija terećena ili osuđena za loše postupanje u zatvorima.

Policija

U četvrtom odjeljku, o ulozi policije i bezbjednosnih službi u Crnoj Gori, navedeno je u redovnom godišnjem izvještaju Stejt departmenta da „korupcija u policiji i neadekvatan uticaj Vlade na ponašanje policije ostaje problem, da malo društvo međusobno bliskih ljudi obeshrabruje prijavljivanje korupcije i čini lakim pristup kriminalaca službenicima za sprovođenje zakona“. Navedeno je da su reakcije jedinice unutrašnje kontrole MUP-a rezultirale disciplinskim mjerama, kao i da su unutrašnje istrage kombinovane sa radom ombudsmana i aktivista za zaštitu ljudskih prava dovele do smanjenja nekažnjenih slučajeva.

Pomenuto je da Organizacija za evropsku bezbjednost i saradnju i strani donatori osiguravaju obuke policije, službi bezbjednosti i granične policije i carine, kao i policajaca koji se bore protiv terorizma, korupcije i pranja novca. Navedeno je da je Evropska komisija ocijenila u izvještaju da je u obučenosti i reformisanosti policije registrovan „određen napredak“.

Zatvori

U izvještaju Stejt departmenta se ocjenjuje da „zatvori, a pogotovo pritvorske jedinice, ne zadovoljavaju međunarodne standarde i da su često ruinirani, prenapučeni i slabo održavani, iako je bilo nekih poboljšanja“. Pomenut je slučaj pronalaska mrtvog zatvorenika koji je jesenas u zatvoru u Spužu umro od prekomjerne doze narkotika. Detaljno je opisano kako su reagovale porodice preminulog i njegovih zatvorskih drugova, kao i Uprava zatvora.

Pravosuđe

U odjeljku o javnosti sudskih procesa navedeno je da „neki posmatrači tvrde da pravosuđe nije uvijek nezavisno“ i da „neki posmatrači tvrde da izvršna i zakonodavna vlast mogu uticati na nezavisnost pravosuđa kroz proces predlaganja i usvajanja budžeta za sudove“.

„Nedovoljna saradnja policije i tužilaca, veliki zaostatak procesa, često primitivna sredstva u sudnicama i saradnja u pravosuđu takođe ostaju problem. Mnogim slučajevima su potrebne godine da budu riješeni. Međutim, sudovi su registrovali napredak u smanjenju zaostataka u građanskim i krivičnim slučajevima“.

Pomenuti su slučajevi ostavke sudije Lazara Akovića i hapšenja sudije Arifa Spahića.

U vezi sa trajanjem sudskih procesa pomenut je junski izvještaj dvogodišnjeg monitoringa koji je sponzorisao OEBS i prema kojem je ostvaren napredak u vođenju postupaka, ali su notirani i problemi u vezi sa „trajanjem procesa, njihovom pravednošću i nedovoljnim kapacitetima pravosuđa“.

Mediji

Navedeno je da „protivnici Vlade nastavljaju da kritikuju“ funkcionisanje Radio-televizije Crne Gore.

U izvještaju je navedeno da u Crnoj Gori postoji spektar javnih i privatnih medija.

Navodi se da su i dalje problem napadi na novinare.

Pomenute su presude protiv medija „Dan“, „Vijesti“ i „Monitor“, kao i slučaj poziva na sud Milana Popovića, gdje su mu zatraženi dokazi za tvrdnje iznijete u tekstu objavljenom 26. januara.

„Uprkos ovim dešavanjima, posmatrači primjećuju pristojan napredak u spremnosti medija da kritikuju Vladu. Istaknutost članaka i televizijskih programa kritičnih prema Vladi tokom godine ukazuje da samocenzura više nije glavni problem. Međutim, posmatrači primjećuju da su neki novinari podložni različitim političkim i poslovnim uticajima iz razloga nedostatka iskustva i iz njihovih političkih veza“.

Vjerske slobode

U izvještaju o vjerskim slobodama i pravima navedeno je da su oni poštovani. Pomenuti su incidenti koji imaju ili bi mogli vjersku ili nacionalnu pozadinu. Posebno su spomenuti slučajevi sporova pristalica Crnogorske pravoslavne crkve i Srpske pravoslavne crkve.

Korupcija

U dijelu o korupciji i transparentnosti navedeno je da „Vlada nije efikasno implementirala zakon“ koji predviđa kazne za korupciju. „Postoji raširena percepcija o korupciji u javnom sektoru, posebno u izvršnoj i sudskoj grani [vlasti]“. Navedeno je da je u prvoj polovini godine policija procesuirala ka tužilaštvu 887 slučajeva korupcije u kojima je učestvovalo 1.420 osoba i da je u istom periodu osuđeno 206 osoba u 151 slučaju. Posebno je naglašeno da nije bilo presuda niti istraga korupcije na najvišem nivou.

Mugoša - „Vijesti”

Opisan je slučaj od 3. avgusta kada su, kako se navodi u izvještaju Stejt departmenta, „gradonačelnik Podgorice Miomir Mugoša i njegov sin Miljan navodno napali Mihaila Jovovića, zamjenika glavnog urednika i Borisa Pejovića, fotoreportera podgoričkog dnevnika „Vijesti“. „Incident je, prema izvještajima, počeo kada je Pejović fotografisao gradonačelnikov službeni automobil koji je navodno bio pogrešno parkiran. Jovović i Pejović su dalje tvrdili da je Miljan Mugoša potegao pištolj tokom prepirke u kojoj je Jovović pretrpio perforaciju ušne školjke“. Detaljno je opisan dalji pravni postupak.

„Pobjeda”

U odjeljku o slobodi medija i govora navedeno je na početku da je „2008. propao pokušaj vlasti da proda 51% akcija javnog preduzeća koje izdaje državni dnevni list. Jedini ponuđač se povukao nakon dugih pregovora. Prethodni tender, 2007, takođe je propao kada nijedna kompanija nije poslala ponudu. Tokom [2009] godine nije raspisan tender, što je ostavilo do kraja godine neostvarenom pravnu potrebu za privatizacijom državnog dnevnog lista“.

„Opozicioni političari kritikovali su odluku Vlade da 11. septembra imenuje političkog direktora Demokratske partije socijalista i još tri člana vladajuće koalicije za predstavnike Vlade u petočlanom Bordu državnog dnevnog lista. Oni tvrde da novina u izvještavanju jasno favorizuje Vladu.“

Srbija

U dijelu izvještaja Stejt deparmenta koji se odnosi na Srbiju navodi se da su registrovni problemi u vezi sa zaštitom ljudskih prava: policijsko fizičko maltretiranje zatvorenika, korupcija u policiji, neažurna i duga suđenja, zlostavljanje novinara, zastupnika ljudskih prava i drugih kritičara vlasti, ograničavanje slobode govora i vjeroispovijesti, veliki broj privremeno raseljenih lica, korupcija u zakonodavnoj, sudskoj i izvršnoj vlasti, neuspjeh vlasti u hvatanju dva preostala osumnjičena za ratne zločine pred Tribunalom u Hagu, društveno nasilje nad ženama i djecom, netolerancija i društvena diskriminacija manjina, trgovina ljudima...

U dokumentu se podsjeća na izvještaj Evropske komisije protiv rasizma i netolerancije iz aprila 2008. godine u kojem se ukazuje na „postojanje klime neprijateljstva prema nacionalnim i etničkim zajednicama koje predstavljaju 25 do 30 odsto stanovništva, uključujući Mađare, Bošnjake, Rome, Slovake, Rumune, Vlahe, Bugare, Hrvate, Albance i druge".

Navodi se da čelnici manjinskih vjerskih zajednica i dalje prijavljuju djela vandalizma, govora mržnje, fizičkih napada i negativne medijske izvještaje.

Nesrpske pravoslavne religijske grupe i dalje prijavljuju teškoće u dobijanju dozvola za gradnju svetilišta od lokalnih vlasti, piše u dokumentu.

Makedonija

„Prema nekim izvještajima, policija i zatvorski čuvari tukli su zatvorenike, a vlasti nijesu na adekvatan način ove navode ispitale i eventualno pokrenule postupke protiv počinilaca. Zatvori su prepunjeni, a uslovi boravka u njima nehumani i ponižavajući. Pominje se i široko rasprostranjena korupcija među osobljem. Sprovođenje pravnih reformi kasni, a politički pritisci i zastrašivanja ometaju efikasnost sudskog sistema“, stoji u izvještaju.

U izvještaju stoji da „i međunarodni posmatrači i lokalne nevladine organizacije navode primjere korupcije, netransparentnosti i političkih pritisaka unutar MUP-a“. „Ostaje problem nekažnjivosti pripadnika policije, iako je tu napredak zabilježen u agresivnim unutrašnjim istragama i kroz aktivnost ombudsmana“, navedeno je.

Transparentnost i korupcija

Uprkos zakonskim rješenjima, Vlada ne sprovodi efikasno zakonske odredbe za suzbijanje korupcije, a učesnici u njoj ostaju nekažnjeni.

Tokom godine je bilo više navoda o umiješanosti vlasti u velike slučajeve zloupotrebe službene dužnosti, kako bi se zastrašili neposlušnici ili ključni opozicioni lideri.

Kosovo

Trgovina ljudima, slučajevi politički i etnički motivisanog nasilja, neefikasno pravosuđe i veliki broj interno raseljenih lica predstavljaju ozbiljan problem na Kosovu, navodi se u izvještaju Stejt departmenta za 2009. godinu o stanju ljudskih prava na Kosovu.

Na Kosovu je izostao napredak po pitanju povratka interno raseljenih lica svojim domovima, zabilježeni su brojni slučajevi nasilja i diskriminacije žena, zatim trgovina ljudima, prije svega ženama i djecom koji su odvođeni u seksualno roblje. Na Kosovu je registrovana i izražena antipatija prema Srbima i Srpskoj pravoslavnoj crkvi, naveo je Stejt department.

Hrvatska

U izvještaju o stanju ljudskih prava u Hrvatskoj američki Stejt department navodi da su parlamentarni i lokalni izbori protekli u skladu sa međunarodnim standardima. „Pravosudni sistem pati od zaostalih slučajeva iako su sudovi unekoliko redukovali broj neriješenih slučajeva. Neefikasan rad tužilaštva u nekim slučajevima domaćih ratnih zločina ostaje problem. Opisani su primjeri optužnica podignutih za ratne zločine, uključujući i onaj protiv Branimira Glavaša i Antuna Gudelja.

Kao ključni problem Hrvatske navedena je korupcija. „Vlada ne sprovodi uvijek zakone efikasno i korupcija ostaje ozbiljan problem“. Navedeno je da „slučajevi korupcije postoje u gotovo svim segmentima drušva, privrede i Vlade“. „Broj slučajeva procesuiranih od USKOK-a uključuje nekoliko visokorangiranih javnih službenika, profesora univerziteta, studenata, sudija...“ Navedeno je da je najviše rangirani procesuirani slučaj bivšeg ministra odbrane Berislava Rončevića. Posebno je opisana istraga korupcije u slučaju devet univerzitetskih profesora.

Vlada je napravila mali napredak u restituciji imovine nacionalizovane od strane bivše jugoslovenske komunističke vlade na nekatoličke vjerske grupe“, stoji u izvještaju. Navedeno je da je zagrebački nabiskup, kardinal Josip Bozanić posjetio Jasenovac, ali se saopštava da se nije javno izvinio u ime Katoličke crkve kao i da je izjednačio žrtve komunizma i holokausta.

Naglašeni su slučajevi diskriminacije manjina, posebno Srba i Roma. Navodi se da Vlada presporo nastavlja program rješavanja stanarskih prava Srba. Registrovani su i problemi prepunjenih zatvora. Kada je o policiji i službama bezbjednosti riječ pominju se slučajevi ubistava u centru Zagreba. Navodi se da hrvatska policija sarađuje sa policijama Srbije i BiH u istrazi ubistva Iva Pukanića.

Bosna i Hercegovina

U izvještaju se navodi da se oko 12.000 osoba još vode kao

nestale u ratu.

„Brojni izvještaji o zlostavljanjima u zatvorima“ ostaju problem u BiH. Zatvori ne zadovoljavaju higijenske i druge kriterijume, a u Zenici, Foči i Doboju, u kaznionicama, stanje nije sigurno. Malo je napora napravljeno u popravljanju stanja u zeničkom zatvoru, konstatuje se u izvještaju.

Navedeni su slučajevi nazivanja „lažnim institucijama“ suda i državnog

tužioca od strane premijera Republike Srpske Milorada Dodika. Pominje se napredak u brojnim slučajevima procesuiranja ratnih zločina. U medijskoj sferi navode se problemi političkih pritisaka. Posebno je naglašeno da su mediji u Republici Srpskoj naklonjeni vlastima tog entiteta.

Registrovano je 40 slučajeva nasilja nad novinarima ili slobodom medija. Pobrojani su najdrastičniji primjeri napada na novinare.

Navedeno je da postoje slučajevi u kojima lokalne vlasti krše slobodu vjeroispovijesti. Pobrojani su primjeri vjerski motivisanih napada. Kao poseban problem, saopšteno je da je oko 10.000 osoba bez državljanstva. Korupcija je ozbiljan problem, stoji u izvještaju. Pomenuti su slučajevi procesuiranja visokorangiranih političara – Edhema Bičakčića, Mladena Ivanića i Dragana Čovića.